Ciklusi negativnosti postoje i česti su. Sve su to one faze u kojima se pokreće lanac neuspjeha opterećen patnjom. Ovo su dani u kojima grešku prati očaj i u kojima nevoljko prihvaćamo da se neće dogoditi nešto što smo mislili da će se dogoditi. U fazi u kojoj sve ide po zlu, posljednja stvar koju treba učiniti je nastaviti kao da se ništa nije dogodilo, čak i nastojati postići ciljeve ili ciljeve koji su sada izgubljeni. Umjesto toga, preporučljivo je razmisliti o sljedećim točkama.
Imate li osjećaj da sve ide naopako? Mislite li da je sav vaš trud uzaludan? Prolazite li kroz razdoblje u kojem su vam razočaranja postala kruh svagdašnji, objasnit ćemo vam o čemu to može ovisiti.
“Sve je loše” – Zašto se to događa?
Postoje trenutci u životu kada na kraju kažete sebi “Što se događa? Sve je loše!” Pa, događa se da se svatko mora suočiti s teškim trenutcima, fazama u kojima neprekidno posrće, griješi, osjeća se razočarano i vidi kako mu snovi nestaju.
Ali što se krije iza ovih iskustava? Primjećivanje da je odjednom svaki aspekt našeg postojanja u krizi (posao, bračni život, osobni projekti, itd.) navodi nas da se zapitamo postoji li okidač koji vodi ovu nesreću ili ovo postaje puno prepreka. Jesmo li to mi, s našim stavom? Možda je to kontekst u kojem živimo?
Kad se nađemo u spiralama u kojima ne vidimo izlaz iz tunela, idealno je stati. Nije stvar samo u usporavanju i uzimanju nekoliko slobodnih dana. Također moramo zaustaviti mentalnu buku, misli o kojima nikad ne prestajemo razmišljati i koje hrane naše brige.
Zaustavljanje vašeg uma i tijela pomoći će vam da analizirate što se dogodilo i počnete ispočetka.
Ciklusi negativnosti
Ciklusi negativnosti postoje i česti su. Sve su to one faze u kojima se pokreće lanac neuspjeha opterećen patnjom. Ovo su dani u kojima grešku prati očaj i u kojima nevoljko prihvaćamo da se neće dogoditi nešto što smo mislili da će se dogoditi. Obično su ti ciklusi kratki, a za kratko vrijeme će naš stav i vanjske okolnosti pokazati znakove poboljšanja.
Ipak, bojimo se da ćemo ostati na cjedilu, posebno kada takvu dinamiku hranimo mislima poput: „Zašto mi se sve događa? Zašto se svijet tako loše ponaša prema meni? Nešto nije u redu sa mnom, zašto su stvari tako loše za mene?”
Gotovo da toga nismo svjesni, osjećamo se ranjivima i uzimamo zdravo za gotovo da što god radimo, to neće zaustaviti našu lošu sreću.
Zbog čega se to događa?
Postoji li loša sreća? Ne znamo. Za to nema znanstvenih dokaza i za to treba tražiti konkretne i objektivne uzroke. Pojašnjavanjem mogućih okidača imat ćemo veći osjećaj kontrole, a ovaj aspekt je uvijek pozitivan. Kada čujemo da sve nije u redu, uključene varijable mogu biti:
Fenomen filtriranja
U ovom prvom slučaju suočeni smo s kognitivnim izobličenjem. Taj mentalni pristup nas tjera da se ponašamo u skladu s vrlo specifičnom pristranošću: osobinom negativnosti. Fokusiramo se na ono što nije u redu, gledamo samo na pogrešku, opažamo samo ono što nije u redu i osjećamo da ne možemo vidjeti ništa drugo. Te tamne leće više ne vide što je ispravno i pozitivno.
Stečeni pesimizam
Ima ljudi koji žive stalno misleći da je sve protiv njih. Na njima visi težina kroničnog pesimizma koji često proizlazi iz stečenog obrazovanja, od roditelja koji su ih naučili da je svijet loše mjesto, da se nikome ne može vjerovati, da se dobre stvari nikada ne događaju…
Nisko samopouzdanje
Ova se dimenzija ne postiže preko noći niti se održava tijekom cijelog života. Samopoštovanje može oslabiti, varirati tijekom vremena i na temelju iskustva. Iz tog razloga, ako se u određenom trenutku zapitamo “zašto sa mnom sve nije u redu?”, možda je vrijeme da preispitamo percepciju koju imamo o sebi, svoju ljubav prema sebi, svoje samopoštovanje.
Latentna depresija
Poremećaji raspoloženja, poput anksioznosti ili depresije, djeluju kao veo koji sve otupljuje. Ovdje je uvjerenje da sve ide po zlu, da koliko god se trudili, ništa neće ići kako smo se nadali, u nekim slučajevima je to simptom depresije. Studija koju je provela dr. Paula Pietro na Sveučilištu Massachusetts, na primjer, govori da su te misli konstanta u umu depresivne osobe.
Teška vremena, promjenjivi rezultati
Ne možemo ne uzeti u obzir evidentnu činjenicu, odnosno kontekst koji nas okružuje. U teškim trenutcima može se dogoditi da mnoge stvari krenu po zlu. Ipak, moramo razumjeti da su to faze: loša sreća ne traje vječno.
Što mogu učiniti ako sve pođe po zlu tijekom tog razdoblja?
U fazi u kojoj sve ide po zlu, posljednja stvar koju treba učiniti je nastaviti kao da se ništa nije dogodilo, čak i nastojati postići ciljeve ili ciljeve koji su sada izgubljeni. Umjesto toga, preporučljivo je razmisliti o sljedećim točkama:
1. Zašto je sve loše? Je li to do mene ili ne? Prije svega, morate uzeti stanku; stanku za razmišljanje o tome što se dogodilo i za razumijevanje što je dovelo do ovog niza negativnih događaja.
2. Prihvatite da su neki aspekti izvan naše kontrole, a koji nisu na nama. Komplicirana su vremena kada su neke varijable protiv nas. Primamo na znanje i, unatoč poteškoćama, pokušavamo donijeti nove odluke.
3. Ne možemo zanemariti kvalitetu naših misli. Primjenjujemo li negativne filtere na našu stvarnost? Fokusiramo li se previše na ono što nije u redu?
4. Analiziranje emocija. Što osjećamo? Koliko smo dugo bili frustrirani ili apatični ? Možda je sve loše zbog našeg stanja duha. Možda nam treba pomoć i ovo je prava točka na koju bismo trebali obratiti pozornost.
Konačno, kada se nađemo pred razdobljima u kojima se mnogi aspekti našeg života kreću krivudavim cestama, uvijek je dobro, kao što smo rekli, odvojiti vrijeme. Kad je to učinjeno, možda je pravo vrijeme za neke promjene, koliko god male bile. Ponekad promjena djeluje kao valjan poticaj, izvor nade.
lamenteemeravigliosa.it/Pripremila: Suzana Dulčić za atma.hr
