Vrijeme je da se svađamo pametnije!

Obećali ste si da se nikada nećete uvlačiti u stare svađe no to svejedno opet radite. Vrijeme je da se svađamo pametnije. Svađa nije nužno loša stvar u odnosima. Ima mnogo dobrih i zdravih, iako svadljivih parova, kolega i prijatelja. Ali neke granice ne bismo trebalo prelaziti, i važno je da se usredotočimo na poboljšanje naših odnosa.

Da bismo to učinili, najprije trebamo potvrditi osjećaje druge osobe i poštivati da on ili ona doživljavaju stvari drugačije od nas.

Ono što većina ljudi ne shvaća je da se u partnerskom odnosu ne borimo za novac, predanost vezi ili oko kućnih poslova. Ono protiv čega se zapravo borimo je osjećaj nedostatka ljubavi, poštovanja, moći … ili neke kombinacije toga.

Oblici svađe

Tema naših svađa nije toliko bitna koliko je bitan oblik tih svađa. Ako biste sa svog balkona gledali mase ljudi koji se svađaju na svojim balkonima, mogli biste vidjeli da se isti obrasci uvijek iznova ponavljaju.

Prvo prikupljamo dokaze koji potvrđuju naša uvjerenja i zanemarujemo dokaze koji ih dovode u pitanje. Ovo zovemo pristranost tvrdnji. “Namjerno me jučer nisi nazvao jer ti nisam važna.“ I čak da si mi ti na to odgovorio: “Nisam shvatio da ćeš se ti, ako te ne zovem, ovako osjećati, i žao mi je”, još uvijek bih ti dokazivala da si u krivu. Kako je to ludo – radije bismo ostali pristrani svojoj tvrdnji nego da se, kada se naša tvrdnja pokaže neistinita, smirimo.

To je zato što pristranost tvrdnji daje naredbu našim osjećajima, a mi bismo često radije imali i lošu naredbu nego nikakvu.

Uvjereni smo da samo jedna osoba može biti u pravu – tj. – ne prihvaćamo da druga osoba ima potpuno drugačije iskustvo i stajalište. Ovo dovodi do hladnoće u odnosima.

Druga stvar koja se događa u svađama je negativna teorija osobina. Ako se prema tebi ponašam loše, to je zato što sam imala loš dan. Ako me ti loše tretiraš, to je zato što si loš u odnosima. Ovo je mišljenje da je moje iskustvo vezano za situaciju, ali tvoje se temelji na tvom karakteru i odnosi se na tebe kao osobu.

Treća stvar kod svađa u odnosima je negativni ciklus pogoršavanja. To je kada u osobi pobuđujemo ponašanje koje ne želimo. Postoji nešto u toj predvidljivosti što nas dovodi do poražavajuće sigurnosti, iako je to suprotno od onoga za čime čeznemo. Primjerice, razgovarat ću dok ne počneš vrištati, a onda ću ti reći da si plačljivko i da ti ne mogu pomoći.

Nijedan od ovih oblika svađa nije produktivna jer dovodi do istih starih sukoba. Štoviše, optužujemo svoje partnere, kolege i prijatelje za intenzitet naših sukoba a ne vidimo koliko im mi sami doprinosimo.

Velike pogreške koje svi činimo

Većina parova, kolega i prijatelja misle da, kada tijekom sukoba nešto kažu, to je apsolutna istina, a ne odraz kako su se osjećali u toj situaciji.

Ako ovo osjećam, onda je to činjenica. Ako osjećam da ti nije stalo do mene, onda ti nije stalo do mene.

Nešto što pogoršava svađe je uporaba riječi uvijek i nikad. Uvijek ja sve radim. / Ti mi nikada ne pomažeš. Ovo ne daje drugoj osobi druge opcije nego da opovrgne ono što ste upravo rekli o njemu ili njoj, da odbije daljnji razgovor sa vama ili da vas napadne zbog vaših uvreda. Što im drugo preostaje? Upravo ste rekli da je činjenica da je on ili ona loš(a) osoba. Nitko ne voli da ga netko drugi definira.

Druga pogreška je kronična kritika – kada toliko često kritizirate da se druga osoba osjeća da nikada ništa ne može učiniti ispravno. (Ovako se gradi prezir i nepoštovanje koji su poljubac smrti u našim odnosima.) Istina je da je kritika često naša prikrivena želja. Kada kažem: “Nikada ne opereš posuđe” ono što stvarno želim reći je “Voljela bih da češće opereš posuđe.” Ali ja to ne kažem tako jer bi me to moglo dovesti u vrlo osjetljivu i ranjivu poziciju. Ako kažem, “to bi mi se doista svidjelo”, a ti to onda ne uradiš, za mene to znači da ti nije stalo.

Loši obrasci koje trebamo promijeniti

Klasični oblik pomoći je u prelasku sa reagiranja u promatranje. Prije nego što se u sukobu usprotivite, pokušajte osobi sa kojom razgovarate naglas ponoviti ono što ste čuli da je rečeno.

Istraživanja pokazuju da tijekom sukoba obično u prvih 10 sekundi možemo ponoviti ono što je druga osoba rekla. Nakon toga krećemo sa našim pretpostavkama i opovrgavanjem rečenog, ili se isključujemo iz razgovora. Važno je ponoviti ono što je rečeno i zato da bi se druga osoba mogla osjetiti potvrđenom, priznatom i prihvaćenom.

“Čujem da si rekla da kad ovo činim, ti se tada osjećaš ovako.”

Također je korisno upotrijebiti XYZ metodu koju su razvili znanstvenici za odnose John Gottman i kolege:

Kada učiniš X u situaciji Y, ja se osjećam Z.

“Kada smo sa prijateljima i ti me prekineš u rečenici, ja se osjećam omalovaženo i osramoćeno.”

Ne govorimo što druga osoba čini, govorimo kako se osjećamo. (Možemo raspravljati o tome kako nas osoba definira, ali ne i kako se osoba osjeća.) Ovo također pomaže ublažiti intenzitet sukoba jer nas tjera da usporimo i razmislimo o tome što pokušavamo reći, a onda nam to druga osoba ponovno kaže.

Potvrda i empatija

Ljudi se svađaju jer žele osjetiti da su važni i da druga osoba poštuje ono kroz što prolaze. Jednostavna rečenica: “Mogu razumjeti kako ti je” je duboka potvrda.

Kada je vaše iskustvo priznato i potvrđeno, vi se osjećate normalni.

Vas dvoje se ne morate složiti, ali trebate priznati da druga osoba doživljava isti događaj vrlo različito od vas.

“Normalno je da se osjećaš neshvaćena i necijenjena ako moja kronična kašnjenja doživljavaš kao nedostatak ulaganja u naš odnos ili kao znak da te ne cijenim. Kada bismo sami ovako protumačili svoje radnje, bilo bi nam lakše opaziti da bismo se u sličnoj situaciji i mi mogli slično osjećati. Nisam tako mislio.”

I tako, odjednom prepirke nestane… (Ovo nije “slažem se da se ne slažem” koje zapravo stvara do jaza i nepovezanosti između ljudi i to je ulazak u slijepu ulicu.) Svatko od nas ima svoju istinu ali i sposobnost da drugim ljudima priznamo i dopustimo njihovu istinu.

AUTOR: Esther Perel

https://estherperel.com/blog/how-to-fix-the-fights-youre-sick-of-having

Sa engleskog jezika prevela i prilagodila Angelica Horvatić (www.angelicahorvatic.com)

O ANGELICI:

Angelica Horvatić (www.angelicahorvatic.com) je praktičarka iscjeljivanja trauma, praktičarka Procesa Kompletiranja, Rada sa Sjenom, Iscjeljenja Unutarnjeg Djeteta, hipnoterapeutica i coach.

Rođena i odrasla u Hrvatskoj, u posljednjih 19 godina, za vrijeme studija i rada u Velikoj Britaniji, Bliskom Istoku, Europi i Australiji, Angelica je radila sa tisućama ljudi iz cijeloga svijeta.

Pošto su gotovo sva prva iskustva u njenom životu bila vrlo traumatična, Angelica je, kroz svoju “borbu za život”, rano shvatila da nije svim dušama data takva brzina, snaga i radost za ŽIVOT i da je njoj to dato u tolikoj mjeri upravo zato da bi mogla pomoći drugima.

Sa studija prava ona se baca na učenje engleskog, pa zatim na nutricionizam, fitness, a onda na poslovni, korporativni, wellness i life coaching.

Gladna za dubljim znanjem o ljudskim interakcijama i našim bolnim obrascima, za svim zašto i kako pitanjima, kako bismo se mogli iscijeliti, Angelica je dekadama prikupljala mnoštvo informacija, studije i prakse, istovremeno prolazeći kroz intenzivnu terapiju kognitivnog ponašanja (CBT) sa svojim kliničkim psihologom i terapeutom.

Početkom svibnja 2016. svjetski poznata američka spiritualna učiteljica, spisateljica i pokretačica Procesa Kompletiranja – Teal Swan – osobno je odabrala i istrenirala Angelicu za svoju prvu ambasadoricu i praktičarku iscjeljenja trauma za Balkan i Bliski Istok kako bi na tim domaćim prostorima, ona mogla “pomoći ljudima da razbiju stare paradigme i da se – ‘oslobode’ ”.

MISIJA Angelice je pomoći ljudima da se ‘podignu’ i pokrenu u smjeru kojim žele ići u životu, osjećajući se manje osamljeni, izolirani i sami, a više u Obilju, Voljeni, Mirni, Sretni, Zdravi, Iscjeljeni i Duboko Povezani sa sobom i ljudima oko sebe, gradeći jake, zdrave i dugotrajne odnose.

“Osvoji svoju planinu” je njen moto – Budite, Posjedujte i Napravite SVE ono što želite u životu!

Nakon radionica u Australiji, Angelica se ovog proljeća vraća u Europu sa vikend radionicama Unutarnje dijete – ‘Pronađi radost u sebi’:

Zagreb 4.-5.5.

https://angelicahorvatic.com/events/radionica-sa-unutarnjim-djetetom-pronadi-radost-u-sebi-2/

Rijeka 18.-19.5. 

https://angelicahorvatic.com/events/radionica-sa-unutarnjim-djetetom-pronadi-radost-u-sebi-3/

Beograd 25.-26.5.

https://angelicahorvatic.com/events/radionica-sa-unutarnjim-djetetom-pronadi-radost-u-sebi/