Zelena salata (lat. Lactuca sativa) od davnina je čvrsto zauzela svoje mjesto na kuhinjskim stolovima diljem svijeta. Njeno porijeklo nije točno utvrđeno, no prema nekim spoznajama današnja salata je potomak samonikle vrste s područja Sibira. Još stari Grci i Rimljani prepoznali su njena dragocjena svojstva i svoj jelovnik redovito su obogaćivali ovim povrćem. Hipokrat, grčki liječnik i otac medicine, pripisivao joj je snažna ljekovita svojstva. U staroj Perziji bila je cijenjena kao namirnica koja osigurava miran san. U prošlosti je bila poznata kao “trava mudraca”, što dovoljno svjedoči o njenoj vrijednosti i snazi.
Autor: Melita Horvat
alternativa-za-vas.com
Izvor dragocjenih nutrijenata
Zelena salata je izvor mnogih nutrijenata važnih za vaše zdravlje. Bogata je vitaminima A, C, E, B1, B2, B3, B6 te mineralima fosforom, kalcijem, magnezijem, željezom i bakrom. Kod zelene salate vrijedi pravilo: što je lišće tamnije to je veća nutritivna vrijednost. Zbog neupućenosti događa se da mnogi bacaju prve, vanjske listove, jer su za razliku od mekog ukusnog nutarnjeg dijela suviše tvrdi i žilavi. Ovo je pogrešno, jer vanjski listovi sadrže dvostruko više vitamina C nego unutarnji. Imajte na umu da je zelena salata izrazito osjetljiva namirnica. Najkorisnija je svježe ubrana, jer stajanjem gubi vitamine i minerale. Zbog toga, uvijek jedite svježe pripremljenu salatu. Ako imate vlastiti povrtnjak, berite i pripremajte količinu potrebnu samo za jedan obrok. Nikada ju nemojte unaprijed rezati, jer tako uništavate velike količine vitamina C.
Dobrobiti zelene salate
Ova biljka s pravom pripada u skupinu namirnica koje biste trebali svakodnevno konzumirati. Obiluje vitaminom C koji je snažan saveznik našeg organizma u obrani od mnogih bolesti. Njen bogati nutritivni sastav potpomaže procesu detoksikacije. Konzumacija zelene salate pomaže uspostaviti alkalnu ravnotežu organizma, što donosi niz pogodnosti – povećanu energiju, bolju probavu, bistriji um, miran san te mladenački izgled kože.
Važan sastojak zelene salate je folna kiselina (vitamin B11) koja je ključna za mnoge procese u ljudskom organizmu. Ovaj vitamin sprječava razvoj pojedinih vrsta anemije, štiti od osteoporoze, a zajedno s vitaminom B12 neophodan je za razvoj novih krvnih stanica. Folna kiselina je od izuzetne važnosti za trudnice, jer se njen nedostatak u organizmu povezuje s raznim malformacijama embrija, od kojih je najčešći defekt neuralne cijevi.
Istraživanja su potvrdila da je redoviti unos ovog vitamina izvrsna prevencija mnogih vrsta raka. Zelena salata sadrži i laktium – supstancu koja ima umirujuća svojstva. Zbog toga je povećana konzumacija zelene salate osobito preporučljiva u situacijamanervoze, napetosti, razdražljivosti i nesanice. Kalorijski je vrlo siromašna (100 grama sadrži samo 15 kalorija), ali je bogata hranjivim tvarima i dijetalnim vlaknima, što ju čini savršenom i nezamjenjivom namirnicom kodmršavljenja.
Brojne vrste zelene salate
U svijetu postoji preko 200 vrsta zelene salate, a kod nas su najpoznatije glavatice – puterica i kristalka, zatim rimska salata, endivija, radič, matovilac i rikula.
Puterica – listovi ove salate su svijetlozelene boje, pravilno obrubljeni, glatki, meki i nježni.
Kristalka – salata kovrčavih, naboranih listova čiji su vrhovi nepravilni i nazubljeni.
Rimska salata – ima glavice izduženog oblika, listovi su hrskavi, a njihova boja može varirati od žutozelene, zelene do tamnozelene.
Endivija – dvije su vrste ove salate – endivija glatkih, izduženih, ovalnih listova te endivija kovrčavih, naboranih listova.
Radič – samonikla trajnica dugog nazubljenog lišća, gorkog okusa, ali neprocjenjive prehrambene vrijednosti.
Matovilac – izuzetno ukusna samonikla biljka. Otporna je na zimu pa je idealna za jesensku sjetvu, odnosno zimsku berbu. Savršena je za obogaćivanje zimskog, nutritivno siromašnijeg jelovnika.
Rikula – samonikla biljka gorkastog okusa godinama je neizostavan dio mediteranske kuhinje.
Zelena salata u kulinarstvu
Sve vrste zelene salate najčešće se konzumiraju sirove, kao prilog glavnom jelu. No, salata može biti izvrstan samostalni lagani, osvježavajući obrok.Neke vrste, poput rikule mogu odlično nadopuniti jela od tjestenine, riže i krumpira. Kombinacija voća i zelene salate daje izvrsne kašaste sokove. Savršena je i za pripremu ukusnih i zdravih krem juha. Ako se konzumira sirova može se začiniti maslinovim, suncokretovim ili bućinim uljem, jabučnim octom ili limunom, paprom, listićima origana te drugim začinima po želji. Sama ili u kombinaciji s ostalim namirnicama zelena salata predstavlja pravi raj za oči i nepce.
Kozmetika od zelene salate
Zelena salate ne koristi se samo u kulinarstvu, već i u kozmetici. Donosimo vam nekoliko zanimljivih recepata za njegu kože lica i vrata.
Maska za kožu
Ova maska blagotvorno djeluje na kožu čineći je mekom i nježnom. Posebno pomaže kod problema suhe i ispucane kože. Nekoliko listova zelene salate prokuhajte u vodi jednu minutu. Izvadite ih iz vode, sitno narežite i umotajte u gazu. Tako dobivene obloge stavite na kožu lica, vrata ili drugih dijelova tijela. Nakon tridesetak minuta skinite obloge, a kožu isperite čajem od kamilice.
Losion od zelene salate ublažava crvenilo kože izazvano sunčanjem i vjetrom i liječi bubuljice. Listove zelene salate kuhajte na laganoj vatri oko sat i pol. Nakon toga procijedite. Dobivenu tekućinu koristite za njegu kože lica i vrata. Losion čuvajte na tamnom i hladnom mjestu najduže 3 dana.
