Nije važno koja mu je namjena, biljno mlijeko najbolja je zamjena! – 22.08. Svjetski dan biljnih mlijeka

Prijatelji životinja pozivaju na obilježavanje Svjetskog dana biljnih mlijeka i pozitivnu promjenu 

Nije važno koja mu je namjena, biljno mlijeko najbolja je zamjena!

– 22. 8. u 11 h, Trg bana Jelačića: kušajte puding od sojina mlijeka i čokolade ili rižino mlijeko 

Biljna mlijeka i biljne verzije mliječnih proizvoda svakim danom sve više osvajaju tržišta i potrošače diljem svijeta, a 22. kolovoza obilježava se kao Svjetski dan biljnih mlijeka. „Cilj je pozvati građane da povodom ovog dana kušaju nešto novo i saznaju sve o pozitivnom utjecaju biljnih mlijeka, sireva i vrhnja na zdravlje, okoliš i čovjekov odnos prema životinjama”, kažu iz udruge Prijatelji životinja. 

Pozivaju sve da s njima obilježe Svjetski dan biljnih mlijeka i posjete ih u subotu na zagrebačkom glavnom trgu u 11 sati, gdje će moći kušati razne vrste i verzije biljnih mlijeka i kolače bez sastojaka životinjskog podrijetla. One koji ne mogu doći pozivaju da u trgovinama pronađu brojne varijacije svima omiljenih biljnih napitaka. Prijatelji životinja uz svoj štand pripremaju i igru za prolaznike u kojoj svi koji sudjeluju dobro prođu, a istodobno poštuju sve propisane epidemiološke mjere. Simpatičnim vizualima poručit će da se „uđe u đir i proba biljni sir”, da „nije važno koja mu je namjena, biljno mlijeko najbolja je zamjena” i pitati prolaznike: „Od čokolade ili vanilije – koje biljno mlijeko ti je milije?”

Biljne verzije tzv. mliječnih proizvoda vole i mnoge poznate osobe. „Toliko dugo već ne pijem mlijeka životinjskog podrijetla da mi je teško govoriti o tome koliko se drukčije osjećam otkada konzumiram samo biljno mlijeko. Ali jedno je sigurno. Mirnije spavam kada znam da je povoljnije za moje zdravlje i za okoliš, a o dobrobiti životinja da i ne govorimo”, objašnjava poznati redatelj i koreograf te dugogodišnji vegan Igor Barberić. Najviše voli sojino mlijeko, a koristi ga u kavi, čaju i za kolače. 

„Biljne zamjene za mlijeko jedan su od najznačajnijih koraka koje pojedinac može poduzeti da bi smanjio svoj utjecaj na planet i okoliš te spriječio okrutnosti koje se nepotrebno čine životinjama”, navode Prijatelji životinja ukazujući na činjenicu da je biljna hrana prirodan i siguran izvor kalcija i drugih potrebnih nutrijenata. Navode i da ljudi koji su iz svoje prehrane izbacili mlijeko i mliječne proizvode svjedoče da imaju više energije, bolju probavu, smanjen osjećaj nadutosti, čišću kožu, manje upala te ublažene simptome astme i upale sinusa. Osim pozitivnog utjecaja na zdravlje, promjenom prehrambenih navika utječe se i na zdravlje našega planeta – smanjuju se emisija stakleničkih plinova, potrošnja vode, zagađenje vode i tla amonijakom i zaustavlja krčenje šuma.

S obzirom na to da 65 % svjetske populacije ne podnosi laktozu, a biljna mlijeka ne samo da ne sadrže laktozu nego nemaju ni kolesterol, prava je blagodat kušati veliku ponudu mlijeka od soje, riže, kokosa, zobi, lješnjaka ili badema, a dostupni su u većini trgovina i u mnogim kafićima. Uz mlijeka, sve je više biljnih verzija ostalih proizvoda od životinjskog mlijeka kao što su biljni sirevi, jogurti i vrhnja, namazi, sladoledi, šlag i dr. Svatko može pronaći nešto za sebe, a mogućnosti za primjenu i eksperimentiranje u najdražim receptima ne poznaju granice.
.
Kravlje mlijeko najbolje je upravo za njezino dijete za koje je jedino i namijenjeno i prilagođeno svojim sastavom. „Neprirodno je piti mlijeko druge životinjske vrste, kao i piti ga u odrasloj dobi”, zaključuju Prijatelji životinja i pozivaju sve da prihvate Vege izazov na www.veganopolis.net i pokušaju od Svjetskog dana biljnih mlijeka do velikog ZeGeVege festivala koji se održava 11. i 12. rujna koristiti isključivo biljne varijante mlijeka, sireva i drugih mliječnih proizvoda. 

Postoji brojni razlozi za konzumaciju biljnih mlijeka –  evo nekih od njih:

Bolje za životinje

Krave u uzgoju proživljavaju nemjerljiv stres i patnju. Zbog goleme količine proizvodnje mlijeka, krave, koje su inteligentne, empatične i osjećajne životinje, moraju podnositi neugodne i bolne uvjete koji ne zadovoljavaju ni njihove najosnovnije potrebe. Tretiraju ih kao biološke strojeve, a njihovu djecu ubijaju kako bi postala teletina ili junetina. Prelazak na biljna mlijeka smanjuje tu užasnu patnju.

Bolje za planet

Stočarstvo je jedan od vodećih uzroka klimatskih promjena stvarajući više stakleničkih plinova nego cijeli svjetski transport ukupno. Prelazak sa životinjskog na biljna mlijeka jedan je od načina na koji možete značajno smanjiti svoj negativni utjecaj na planet.

Bolje za tebe

Istraživanja dosljedno pokazuju da je cjelovita biljna prehrana, uključujući konzumaciju biljnih mlijeka, dobra za vas. Takav način prehrane može pomoći u prevenciji hipertenzije, pretilosti, dijabetesa, bolesti srca i nekih vrsta karcinoma. Životinjska mlijeka nisu potrebna da bismo bili zdravi, a nisu ni namijenjena nama već pomlatku vrste kojoj pripada majka kojoj ga uzimamo.

Bolje za ljude

Površina zemlje koja se koristi za uzgoj usjeva namijenjenih prehrani životinja radi proizvodnje mlijeka daleko je veća od površine zemlje koja se koristi za uzgoj usjeva namijenjenih za biljna mlijeka. Smanjena upotreba zemljišta znači da je na raspolaganju više zemlje za uzgoj usjeva za ljude, kao i više šuma.

Bolji izbor

Porast konzumacije biljnih mlijeka diljem svijeta znači da izbor potrošača više nije ograničen samo na sojino mlijeko, već mogu birati između širokog izbora mlijeka na biljnoj osnovi – od badema, riže, zobi, konoplje, indijskog oraščića i mnogih drugih orašastih plodova i žitarica.

Dodatne informacije kako obilježiti Svjetski dan biljnih mlijeka mogu se pronaći na www.prijatelji-zivotinja.hr dok se na www.zegevege.com nalazi program 13. ZeGeVege festivala održivog življenja.