Kako pustiti suvišne kilograme?

0
5996

Responsive text-52 horizontal



   

„Težina koju nosimo na sebi, odraz je težine koju imamo u sebi.“

Velika većina žena koja vodi borbu sa kilogramima želi smršaviti, ljepše izgledati u nadi da će tada imati bolji život i biti istinski sretna. Međutim, moje osobno iskustvo i rad sa ženama na gubitku suvišnih kilograma, naučilo me da nikada nije problem samo u hrani i promjeni prehrambenih navika. Naše tijelo ne treba samo fizičku hranu, ono treba i duhovnu hranu. Tu spadaju naše potrebe, želje, ljubav, društvo drugih ljudi. Kako kaže A. Maslow nakon zadovoljavanja fizičkih potreba (hrana, voda,san,…), dolaze sigurnost, ljubav, poštovanje i samoaktualizacija. Jednom kada je potreba za hranom zadovoljena, ta se potreba gasi i možemo se posvetiti drugim stvarima koje volimo.

No kada imamo problema sa hranom, potreba za hranom je neprestano prisutna. Tada više ne govorimo o fizičkoj, nego o emocionalnoj gladi. Iako se češće javlja kod žena, skloni su joj i muškaraci. Žene mogu biti ovisne o nekoj hrani, u tajnosti i bez društvene osude. Da bi mogli pustiti hranu najprije moramo pustiti sve ono suvišno što nas koči i guši u životu. S time dolazi i gubitak kilograma te se fokus sa hrane premiješta na ostale interese u životu. Dugogodišnjim radom i istraživanjem problema hranjenja, debljine i kako je sve to povezano sa načinom na koji živimo, uvidjela sam da puštanjem određenih stvari jednostavno prestaje,a s vremenom i potpuno nestaje opsjednutost i žudnja za hranom.

Što sve treba pustiti kako bi otišli suvišni kilogrami

1. Kontrola

160×600 text-45 desno

Ovaj aspekt je ženama koje vode bitku sa hranom dosta teško pustiti. Kontrola nam daje lažan osjećaj sigurnosti dok mislimo da sve držimo u svojim rukama. Od te silne kontrole se iscrpljujemo i gubimo dragocjenu energiju koja je mogla biti usmjerena u nešto nas istinski veseli. Misleći da imamo sve konce u rukama, mi tada jedino što držimo u svojim rukama je još jedan kolač koji namjeravamo pojesti iako fizički nismo gladne. Pa tako ponekad možemo željeti kontrolirati sve što jedemo ili pak kontrolirati sve što se događa oko nas. Najčešće smo na jednom dijelu vage pa težimo potpunoj restrikciji svih namirnica koje unosimo u tijelo ili se totalno prepuštamo hrani. Ovaj dio zna biti iznimno iscrpljujuć jer nijedna strana medalje ne donosi ispunjenost i sreću.

2. Perfekcionizam

Toliko puta sam čula: „Ako nešto ne može biti savršeno, ne vrijedi ni započinjati.“, „Neću čistiti ako nije sve čisto.“, „Neću se zdravo hraniti, ako ne mogu odmah sve kilograme izgubiti.“ No  savršenstvo ne postoji i ovakvo razmišljanje samo ubija našu motivaciju i volju za boljim životom.  Postoji samo naša iluzija o savršenstvu. Nijedna osoba nije savršena, kao ni mi sami, no to nije razlog da se ne nastavimo družiti sa ljudima i upoznavati ih takve kakvi jesu. Iste rečenice sam čula i za prehranu: „Od sutra ću sve ispočetka.“, „Sutra će biti savršena prehrana.“.I tu najčešće padamo. Zato što se odričemo svega i opet stavljamo fokus samo na to što jedemo te kada je što za jelo u točnom složenom rasporedu.Pri tome ne slušamo svoje tijelo, nego ga prema nečijim uputama hranimo kada ono nije gladno ili mu dajemo ono što ne želi. Na kraju dana, moje klijentice mi najčešće kažu da se prejedu i odustanu od dijeta jer im je to sve skupa preteško i tako dan za danom. U prehrani kao i u životu, ne treba biti savršeno jer je to nemoguće. Ako si dopustiti pojesti jedan kolač kada vam dođe želja te u tome uživate bez grižnje savjesti, nećete se udebljati, imati ćete motivacije za nastaviti dalje sa zdravom prehranom koju vaše tijelo treba. Ujedno neće doći ni do prejedanja ni do potrebe za nečijim planom prehrane. Vaše tijelo je dovoljno mudro da zna što mu i u kojem trenutku treba.

3. Uvjerenja

Uvjerenja su naši duboko pohranjeni stavovi o životu, našim osobinama, tijelu, ljudima i sve u što vjerujemo iz dana u dan. Najčešća uvjerenja koja sam čula kod žena su:

„Nisam dovoljno lijepa.“

„Sve što radim nije dovoljno dobro.“

„Predebela sam i moram biti mršavija.“

„Kada skinem te kile, napokon ću biti sretna.“

„Nemam pravo biti sretna.“

„Mršavi ljudi su sretniji i imaju bolji život.“

„Moram sve brzo napraviti.“

„Sve moram sama.“

„Mora biti savršeno ili uopće nema smisla išta raditi.“

Uz napisana uvjerenja vjerujem da se možete sjetiti još puno onih koja su dio vas ili koja ste čuli. Svako uvjerenje koje izaziva bolnu emociju i osjećaj nemira, patnje ili boli nije dobro za nas te ga treba promijeniti. Nesvjesno mi najčešće hranimo ta lažna uvjerenja. Kada prestane fizička glad, počinje hranjenje uvjerenja. Svaka misao koja nas podsjeti na naše uvjerenje, izaziva u nama neki osjećaj koji tada ako toga nismo svjesni, potiskujemo hranom. Tu spadaju i one rečenice u kojima su riječi moram, trebam, uvijek itd. Kada to moranje prebacimo u ŽELIM, dolazimo do uvida što stoji iza svega.

4. Strah

Strah je emocija koja nam služi da nas zaštiti u slučaju opasnosti. Da ne postoji strah tada bismo jednostavno skočili kroz prozor bez imalo razmišljanja o tome. Male količine straha su dobre za nas, čisto da nas štite od smrti. No što kada dođe do paralizirajućeg straha? Žene najčešće hrane tri vrste straha:

  • Strah od neuspjeha („Ne mogu ja promijeniti ovaj posao.“)
  • Strah od budućnosti („Što ako ostanem sama?“)
  • Strah od odbacivanja („Što ako oni ne prihvate moju ideju?“)

Kada hranimo strah on postaje sve veći i veći. Jedino rješenje za smanjivanje straha je suočavanje sa njime i ulazak u strah. Suočavajući se sa strahom možemo za svaki „što ako“ pronaći i ispisati si rješenja te na taj način umanjiti iracionalnost straha.

160×600 text-47 lijevo

5. Očekivanja

Svaka žena s kojom sam radila na smanjenju kilaže, borila se više sa očekivanjima nego sa kilogramima. Uz svoja očekivanja mi ispunjavamo i tuđa očekivanja. Tako većina žena očekuje od sebe da je savršena majka, savršena žena, da je kuća potpuno čista, muž sretan, prijatelji ispunjeni, karijera u usponu uz savršen izgled, a mi stalno nasmiješene i dobre volje. Takva očekivanja su totalno nerealna te mi kao ljudska bića ne može to sve ispuniti. Niti ne moramo. Kada mi klijentice krenu sa ovakvim rečenicama postavlja se pitanje:

„Da li je svrha vašeg života da sva ova očekivanja obavljate ili da radite ono što vas uistinu ispunjava i veseli?“

Mi nismo na ovom svijetu da bi ispunjavale tuđa očekivanja niti da bi netko ispunjavao naša očekivanja. Sami stvaramo svoju sreću radeći najbolje što možemo ono što želimo i volimo. Kada ispunite svoja očekivanja, koja su pritom realna, nema više potrebe da se kažnjavate prejedanjem. Očekivanja društva, roditelja, dečka/muža treba propitati i ako nam ne odgovaraju jednostavno ih odbaciti jer nisu naša. Jednako kao što odbacimo hranu koja nam šteti.

6. Prošlost

Puštanje prošlosti i starih navika zna biti iznimno bolno. Ponekad neke situacije iz prošlosti nismo zatvorile i nastavljamo ih hraniti na nesvjesnoj razini. Kada osvijestimo koliko imamo godina i što je sve iza nas, zna nas uzdrmati i radi utjehe uzimamo hranu. Nažalost ili na sreću, to situaciju neće riješiti. Jedino mi sami možemo to riješiti razvijanjem snage u sebi i oslanjanjem na druge izvore. U savjetodavnom radu često sa ženama prolazim kroz zaostale i neiskazane osjećaje tuge, ljutnje, srama, straha pa tek nakon toga dolazi do razvoja samopouzdanja i veće svjesnosti o sebi. Žene najčešće jedu slatko kako bi umanjile osjećaj samoće, praznine, tuge ili ljutnje. I na taj način ne puštaju tu energiju emocija van, nego ju ostavljaju u sebi i hrane ju. Godinama pune svoju „emocionalnu vreću“ koja stvara sve veću težinu i pritisak s kojim se teško nositi. Radom na sebi prihvaćamo stvari kakve jesu te počinjemo uviđati da postoji i drugačiji život osim onog u kojem je cijeli fokus samo na hrani.

„Gubljenjem kilograma ne dobivate bolji život…kada si stvorite život kakav želite, suvišni kilogrami sami odlaze.“

Ukoliko želite prisustvovati predavanju „Što stoji iza beskonačne gladi kod žena?“ u srpnju u Zagrebu, molim vas da se prijavite na mail:[email protected] ili na mob:c 091/935-6942.

Broj mjesta je ograničen, no predavanja se održavaju svaki mjesec.

Facebook stranica: Put Promjene-centar osobnog i poslovnog razvoja

O voditeljici: Marta Kravarščan, praktičarka neurolingvističkog programiranja, life savjetnica i business coach. U savjetodavnom i psihoterapijskom radu posebno područje interesa su joj problemi u prehrani, rad sa različitim ovisnostima, rad na samopouzdanju i razvijanju maksimalnih potencijala u pojedincu, tehnike smanjivanja stresa, anksioznosti i napadaja panike korištenjem vlastitih snaga kao i rad sa „unutarnjim djetetom“ i snovima kako bi se postigla cjelovitost osobe.

PODIJELI
Prethodna objavaDnevni Jyotish Horoskop 30.06.2017.
Slijedeća objava01.-02.07. Osijek – Radionice samopoštovanja
Marta Kravarščan
Neurolingvistička praktičarka, life savjetnica, business coach. Svakodnevno radim individualno savjetovanje/coaching, predavanja i radionice u sklopu centra Put Promjene. Moja uloga je pomoći vam da jasnije shvatite što želite i kako to ostvariti. Osvještavanje neželjenih ponašanja, navika, i uvjerenja daje nam mogućnost da zajedno pronađemo moguća rješenja problema ili situacije u kojoj se nalazite. U tome vam savjetovanje/psihoterapija može biti snažna podrška. Ovo je mjesto gdje možete reći sve što vam je „na duši“ i gdje će vas čuti bez osude, kritike ili predrasuda. U radu mi je važno da ostvarujemo pozitivne promjene onim tempom kojim je klijent spreman ići. U savjetodavnom i terapijskom radu nema prisile, tada je kontraproduktivna. U savjetodavnom i psihoterapijskom radu posebno područje interesa su mi problemi u prehrani, rad sa različitim ovisnostima, rad na samopouzdanju i razvijanju maksimalnih potencijala u pojedincu, tehnike smanjivanja stresa, anksioznosti i napadaja panike korištenjem vlastitih snaga kao i rad sa „unutarnjim djetetom“ i snovima kako bi se postigla cjelovitost osobe.

OSTAVI KOMENTAR

Ostavite svoj komentar!
Please enter your name here