Naša glad za mesom sukobljava se sa znanjem da životinje moraju fatalno trpjeti da bi naš jezik bio zadovoljan.
“Licemjerje ne izgleda tako loše i manje je prijeteće kada ste u grupi. Ako svi radimo nešto loše, to stvarno ne može biti tako loše, zar ne?”
U ime uživanja možemo staviti sa strane bilo što. Ta nepovezanost naših postupaka i uvjerenja dovodi do kognitivnog nesklada: Mi imamo naklonost prema životinjama i ne želimo da pate, ali ipak ih želimo pojesti.
Kad djelujemo prema potonjem uvjerenju, sama činjenica da u svijetu postoje vegetarijanci i vegani uznemiruje nas, oni nas ljute, oni su nam naporni i tražimo im sve moguće mane.
Zašto?
Zato jer smo njihovim postojanjem prisiljeni na svoje jelo, svoju naviku gledati kao na ono što jest: IZBOR. A to nam smeta.
Jer u dubini duše, mi ipak svi znamo što je to – spakirani leš, ubijen za nas.

atma.hr – 78




Iako su oko nas boje jeseni, listopad se diljem svijeta obilježava i slavi zeleno kao mjesec vegetarijanstva počevši s 01.10., Svjetskim danom vegetarijanstva, i završivši s 01.11., Svjetskim danom veganstva.

Ovi datumi koji omeđuju listopad simbolički pokazuju i čest put kojim sve veći broj ljudi dolazi do prehrane namirnicama biljnog podrijetla.

Svjetski dan vegetarijanstva (01.10.) obilježava sve veći broj vegetarijanaca i vegana, ali i svih onih koji postaju svjesni važnosti promjene prehrane zbog vlastita zdravlja i dobrobiti životinja, planeta i drugih ljudi. Cijeli listopad posvećen je poštovanju života kroz zanimljiva predstavljanja prednosti vegetarijanske prehrane i degustacije delicija od biljnih namirnica.

“JA volim životinje (ali ih jedem)” – Kognitivni nesklad

Naša glad za mesom sukobljava se sa znanjem da životinje moraju trpjeti da bi mi bili zadovoljni.

Kao što Julia Shaw govori u filmu Evil: The Science Behind Humanity’s Dark Side, „Licemjerje ne izgleda tako loše i manje je prijeteće kada ste u grupi. Ako svi radimo nešto loše, to stvarno ne može biti tako loše, zar ne?”

U ime uživanja možemo staviti sa strane bilo koje probleme vezane sa zdravljem, okolišem ili dobrobiti životinja. Jedemo taj sendvič, znajući dobro da je napravljen od nekog jadnog pilića, koji je ubijen za nas.

Ta nepovezanost naših postupaka i uvjerenja dovodi do drugog ključnog koncepta razumijevanja emocija vezanih uz jedenje mesa: kognitivni nesklad.

atma.hr – 52




Mi imamo naklonost prema životinjama i ne želimo da pate, ali ipak ih želimo pojesti.

Kad djelujemo prema potonjem uvjerenju, sama činjenica da u svijetu postoje vegani uznemirujuća je, kako je za BBC rekao Hank Rothgerber, socijalni psiholog sa Sveučilišta Bellarmine u Kentuckyju.

Prisiljeni smo na svoje jelo gledati kao na ono što jest: izbor.

A to nam smeta.

Jer u dubini duše, mi znamo što je to – spakirani leš.

Vegetarijanstvo i civiliziranost

Vegetarijansku prehranu ljudi prakticiraju od davnina. U Europi, grčki filozof Pitagora u 6. st. pr. Krista i njegovi sljedbenici hranili su se vegetarijanski zbog etičkih i zdravstvenih razloga. Pitagora je smatrao: „Sve dok ljudi budu ubijali životinje, ubijat će i jedni druge.” Na pitanja o svojoj prehrani, odgovarao je: „Zar da čovjek mojega uma jede leševe?”

Rimski pjesnik Horacije, Plutarh, Leonardo da Vinci, Nikola Tesla, Thomas Alva Edison, Ralph Waldo Emerson, L. N. Tolstoj, George Bernard Shaw, Franz Kafka, Albert Schweitzer, Mahatma Gandhi, Albert Einstein samo su neki od poznatih vegetarijanaca kroz povijest.

Renesansi genije Leonardo da Vinci bio je genije i daleko ispred svojega vremena i kada je promišljao o hrani koju jede: „Doći će vrijeme kada će ljudi ubijanje životinja promatrati istim očima kao i ubojstvo čovjeka.” Nekoliko stoljeća poslije, drugi genije, Nikola Tesla, napisao je da smatra „da je vegetarijanstvo preporučljiva polazna točka za odricanje od uvriježenih barbarskih navika. Treba učiniti sve napore da bi se zaustavilo obijesno i okrutno klanje životinja koje može biti pogubno i za ljudski moral”.

atma.hr – 78




Prvo vegetarijansko društvo (Vegetarian Society) osnovano je 1847. godine u Londonu. Svjetski dan vegetarijanstva počeo se obilježavati 1. listopada 1977. godine kako bi se promicali radost, suosjećanje i brojne prednosti vegetarijanstva te potaknula svjesnost o etičkim, ekološkim, zdravstvenim i humanitarnim prednostima vegetarijanskog načina života.

Riječ vegan nastala je od početka i kraja riječi vegetarian, čime se simbolizira da je veganstvo u korijenu vegetarijanstva i da je logičan zaključak vegetarijanskog puta u potrazi za dobrim zdravljem bez patnje i smrti životinja. Prvo vegansko društvo (Vegan Society) osnovano je 1944. godine.

Vegetarijanci ne jedu životinje, tj. meso, ribe i ostale životinje iz voda, mnogi ne jedu ni jaja, dok vegani uz sve to, ne jedu ni mlijeko i mliječne proizvode i med, odnosno izbjegavaju sve namirnice životinjskoga podrijetla.

51 VEGAN 100%

VEGAN 100%

Vegan100

Knjiga za sve one koji žele jednostavne i prije svega ukusne recepte

Bez obzira jeste li početnik, želite samo isprobati veganstvo ili ste vegan u potrazi za novim, gurmanskim receptima ova će vas knjiga oduševiti.

Više od sto recepata u ovoj knjizi koja pršti bojama i okusima posvećeno je uživanju u hrani. Od osnovnih recepata za biljna „mlijeka„ preko jela za doručak, ručak ili lagani obrok do juha, užina, burgera i božanstvenih slastica i napitaka Gaz Oakley, profesionalni chef donosi ono najbolje u veganskoj kuhinji.

Cijena: 149 kn - Kupi ovdje

Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj živi više od 150 000 vegetarijanaca, čak 86 posto građana podržava vegetarijanstvo, dok ih 29 posto smatra da bi jednoga dana i sami mogli postati vegetarijanci. Stručnjaci potvrđuju koristi za zdravlje pa tako Američka nutricionistička udruga i Nutricionisti Kanade ističu da je „dobro isplanirana veganska i druga vegetarijanska prehrana pogodna za sve stadije života, uključujući razdoblje trudnoće, laktacije, djetinjstva i adolescencije” te „da je primjereno isplanirana vegetarijanska prehrana zdrava, nutritivno dostatna i da osigurava zdravstvene dobrobiti u prevenciji i liječenju određenih bolesti”.

S obzirom na to da se godišnje u svijetu uzgoji i zakolje oko 70 milijarda životinja radi ljudske prehrane, Svjetski dan vegetarijanstva odlična je prilika za prelazak na prehranu namirnicama biljnog podrijetla.

Od toga će profitirati svi – životinje, okoliš i ljudi.

atma.hr – 52




Nemojte biti dio toga!

I tako, u trgovini, nadomak čokolade i šampona stoji natpis: Mlada teletina – toliko i toliko kuna kilogram…

ŠTO?

1 kilogram ovog nevinog bića kojeg je majka tek donijela na svijet u ropstvu najgoreg gospodara – čovjeka koji ga ubija kako bi zadovoljio zagađene umove i jezike ostalih koji ovo smatraju hranom…

Nemojte biti dio toga!

Sve što nas okružuje ima svoju vibraciju i od toga kakvu hranu uzimamo zavisi i funkcioniranje našeg organizma, naše duhovno, mentalno i zdravstveno stanje, naše misli, raspoloženje, osjećaji i ponašanje. Hrana koja doprinosi našem dobrom raspoloženju i radosti, pozitivnim mislima, dinamičnosti i životnom elanu te unutrašnjem i vanjskom miru je hrana biljnog porijekla bogata vitaminima i mineralima, zatim, integralne žitarice, bogate ugljikohidratima, orašasto voće i sjemenke.

Namirnice koje u sebi sadrže previše bjelančevina i masti, posebno životinjskog porijekla, koje se, prije svega, nalaze u mesu i ribi, utječu na usporenost, tromost i lijenost organizma, jer je i sam proces varenja i asimilacije sporiji. Pretjerano uzimanje ovih namirnica izaziva nervozu, agresiju, depresiju i nemir, naročito ako se konzumira meso koje nije organskog porijekla. Ljudski organizam nije prilagođen niti po sustavu za preradu (čeljust), ni po sustavu za varenje (želudac i crijeva) za konzumiranje mesa. Nakon uzimanja mesa i prerađevina od mesa u debelom crijevu se stvaraju toksične bakterije koje su strane ljudskom organizmu. Ljudi koji konzumiraju uglavnom meso i mesne prerađevine su agresivni, brzo planu, zacrvene se kada se svađaju, netolerantni su i pate od mnogih fizioloških bolesti.

atma.hr – 78




Razlog ovakvog ponašanja je i pretjerana količina adrenalina koja se unosi s mesom, jer životinja u trenutku klanja doživi stres i adrenalin, koji se tom prilikom stvara uslijed straha, ostaje u mesu. Suvremeno čovječanstvo, načinom života u neprestanoj žurbi za materijalnim bogatstvima, već je izloženo stresnim situacijama, nervozi i strahu za vlastito održavanje, tako da dodatni adrenalin koji se unosi mesom samo pogoršava postojeće stanje. Pored toga, čim se životinja zakolje dolazi do raspadanja bjelančevina koje izazivaju truljenje mesa i meso poprima sivkastozelenu boju. Zbog toga se meso boji umjetnim tvarima (nitriti i nitrati) i što je starije to je više kemikalija potrebno da se dobije crvenkasta, “prirodna” boja krvi.

Također, prilikom tovljenja stočnoj hrani se dodaju hormoni radi bržeg sazrijevanja i taj se proces nastavlja i u mesu. Konzumiranjem takvog mesa dječji organizam prebrzo fiziološki sazrijeva što dovodi do preranog puberteta (galofak generacije), koji nije praćen usporednim psihološkim razvojem. Meso “dobiveno” na današnjim suvremenim farmama predstavlja biološki bezvrijedno, patološko meso, koje je toksično i vrlo štetno za ljudski organizam. Po svojoj biološkoj konstituciji čovjek je biljojed, odnosno plodojed i sve što sadrži meso može se nadoknaditi pravilnim izborom i kombiniranjem namirnica.

Vegetarijanska hrana je bogata vlaknima neophodnim za redovno oslobađanje organizma od otpadnih materija, koje meso ne sadrži pa se vrlo dugo zadržava u tijelu čovjeka (pet dana). Period varenja vegetarijanske hrane je mnogo brži i lakši, jer organizmu nije potrebna dodatna energija, koja ostaje za regeneraciju, fizičke i umne aktivnosti.

atma.hr – 52




Također, navodno životinje osjećaju strah tri dana prije nego će biti ubijene i sav adrenalin (otrov) luče u svoja tkiva koja ljudi kasnije unose u svoj organizam kao meso u prehrani. Taj adrenalin se ne može neutralizirati ni jednom tehnološkom obradom, niti kuhanjem, niti pečenjem, osim malog postotka dugotrajnim sušenjem. Uglavnom sve ostaje u mesu… Vrlo se normalno i daleko ljepše može živjeti bez tog bremena smrti na svojim leđima. Životinje nam nisu date da ih ubijamo i jedemo, već da uživamo u njihovoj ljepoti i pomognemo im na njihovom evolucijskom putu.

Mnogi ljudi kažu da vole životinje, ali se to uglavnom odnosi na njihove kućne ljubimce. Zar ostale nisu vrijedne ljubavi? Mi odlučujemo o sudbini 60 milijardi života svake godine.